Medicinsko Biokemijski Laboratorij Brayer

LABORATORIJ BREYER
Ilica 191, Zagreb
Telefoni: 01 3775 092,
01 3776 870, 01 3765 107
Fax: 01 3730 932
E-mail: lab@lab-breyer.hr

Navigacija

  • O nama

  • Pretrage

    • sve pretrage
    • bolesti ili stanja
    • organi
  • Za liječnike

    • formulari za testove
    • vrste uzoraka krvi za pojedinu pretragu
  • Kako se pripremiti za pretrage

    • Opće upute za pripremu bolesnika prije uzimanja krvi
    • Za koje pretrage treba na vađenje krvi doći natašte
    • Upute za uzimanje mokraće za urinokulturu i antibiogram
    • Krv u stolici - pravilno uzimanje uzorka za pretragu
    • Upute za prikupljanje uzorka 24-satne mokraće
    • Priprema za izdisajni test helicobacter pylori
    • Pretrage krvi kod djece mlađe od sedam godina
  • Ako ne možete doći k nama

    • Nepokretni ste ili vam najbolje odgovara vađenje krvi u vašem prostoru
    • Izvan Zagreba ste
  • Kontakt

    • Kako do nas
    • Kontaktirajte nas
    • Načini plaćanja
    • Ugovorna zdravstvena osiguravajuća društva
  • Što ima novo

    • Testiranje djece na najčešće alergene
    • Test intolerancije na hranu
  • Dobro je znati

    • Što su referentne vrijednosti?
    • Zašto moramo ići natašte u laboratorij
    • Kako otkriti i pratiti akutnu upalu
    • Što je loš, a što dobar kolesterol?
    • Srce mi ubrzano kuca – što štitnjača ima s tim?
    • Što znače kratice na laboratorijskom nalazu?
    • Kako se kontrolira šećerna bolest
    • Što je PSA?
    • Kontracepcija i koagulacija
    • Probir (screening) u trudnoći
Radne subote u rujnu su 4. i 18. 9.

Radno  vrijeme za uzimanje uzoraka:
Radni dan: 7.00h - 18.00h
1. i 3. subota u mjesecu: 8.00h - 11.30h

Radno vrijeme za podizanje nalaza:
Radni dan: 7.00h - 19.00h
1. i 3. subota* u mjesecu: 8.00h - 12.00h

 

*Napomena: subotom izdajemo samo nalaze krvne slike i biokemijskog pregleda urina, za ostale pretrage za koje krv izvadimo u subotu nalaz izdajemo ponedjeljkom iza 14h.

Što je loš, a što dobar kolesterol?

Ispiši članak

Kolesterol je normalni sastojak krvi odnosno ljudskog tijela. Štoviše, kolesterol je osnovni sastojak spolnih hormona pa bez njega ne bi bilo testosterona ni estrogena, ne bi bilo žučnih soli koje pomažu u probavi masnoća, ne bi bilo ovojnica stanica - pa bi infekcije direktno ulazile iz okoline. U krajnjem slučaju, ne bi bilo ni našeg mozga.

Dakle, kolesterol je zapravo dobar i neophodan. No, kao i u svemu drugome, višak može biti štetan.

Kolesterol je sastojak hrane. Nakon probave, hrana ulazi u crijeva gdje se apsorbira odnosno ulazi u krvotok i „vozi“ do mjesta potrošnje u organizmu. Krv je tekućina u kojoj masnoće, pa time i kolesterol, ne mogu plivati do cilja (sjetite se kuglica masti u mlijeku!!!) .

Kolesterol se u krvi može stopiti s bjelančevinama pa time postaje „topiviji“ u krvi i lakše putuje do cilja. Upravo o odnosu količine kolesterola i bjelančevina u „kuglici“ ovisi učinak na organizam.

Tako se kuglice s puno bjelančevina i malo kolesterola zovu HDL-kolesterol, a one s malo bjelančevina i puno kolesterola LDL-kolesterol. I LDL-kolesterol i HDL-kolesterol su, dakle, frakcije ukupnog kolesterola krvi.

Otkriveno je kako je jedan od uzroka ateroskleroze krvnih žila, a time i opasnosti od infarkta, tzv. plak odnosno kuglica koja se u osnovi sastoji od kolesterola. Također, utvrđeno je da se u plakovima nalazi puno LDL kolesterola.

Zaključak: ukupni kolesterol sastoji se od LDL i HDL kolesterola.

  • LDL-kolesterol je loš za Vaše zdravlje.
  • HDL-kolesterol je dobar za Vaše zdravlje.
Copyright 2010, Medicinsko Biokemijski Laboratorij, Dr. sc. dipl. ing. Darija Breyer
dizajn: indiGO Plavo, razvoj: Artkod